Samokovska reka
Nalazi se na levoj dolinskoj strani Samokovske reke, između rečnog korita i grebena Visoki deo. Obuhvata površinu od 66,66 ha.
Na ovom lokalitetu izdvojena su tri tipa zajednice od posebnog značaja za nauku: zajednica smrče sa kiselicom (Piceetum abietis oxalidetosum), smrče sa mahovinom (Piceetum abietis myrtilletoum) i smrče sa mahovinom (Piceetum hylocomietosum). U ovom rezervatu se nalazi ogledna površina Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković".
Koncept zaštite usmeren je na očuvanje tresave, smrčevih šuma u celini svih biljnih i životinjskih vrsta koje se tu javljaju. Fauna ptica zastupljena je sa vrstama: sivi soko (Falco peregrinus), suri orao (Aquila shrusaetos), carić (Troglodytes troglodytes), mala muharica (Ficedula parva), gorska lasta (Hirundo rupestris), planinska crvenperka (Phoenicurus ochrurus), itd.
Nalazi se na levoj dolinskoj strani Samokovske reke, između rečnog korita i grebena Visoki deo. Obuhvata površinu od 66,66 ha.
Na ovom lokalitetu izdvojena su tri tipa zajednice od posebnog značaja za nauku: zajednica smrče sa kiselicom (Piceetum abietis oxalidetosum), smrče sa mahovinom (Piceetum abietis myrtilletoum) i smrče sa mahovinom (Piceetum hylocomietosum). U ovom rezervatu se nalazi ogledna površina Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković".
Koncept zaštite usmeren je na očuvanje tresave, smrčevih šuma u celini svih biljnih i životinjskih vrsta koje se tu javljaju. Fauna ptica zastupljena je sa vrstama: sivi soko (Falco peregrinus), suri orao (Aquila shrusaetos), carić (Troglodytes troglodytes), mala muharica (Ficedula parva), gorska lasta (Hirundo rupestris), planinska crvenperka (Phoenicurus ochrurus), itd.